Već u maternici beba čuje i reagira na ljudske glasove i zvukove. Od rođenja zatim sama komunicira plačem, gukanjem i drugim zvukovima. Prvi mjeseci života ključni su jer postavljaju temelje kasnijoj sposobnosti komunikacije i verbalnog izražavanja.
Mnogi se roditelji pitaju kako učinkovito potaknuti razvoj govora upravo u razdoblju kada se mala beba još ne izražava riječima. Pravovremena stimulacija i dobro odabrana interakcija put su do optimalnog razvoja jezičnih sposobnosti djeteta.
Što je dobro znati
Kako bismo uspješno poduprli razvoj govora djeteta, prvo moramo dobro razumjeti pojedine razvojne faze. Već tijekom prvog mjeseca dijete je sposobno registrirati ljudski glas i na njega reagirati mimikom ili pokretima. Od drugog do trećeg mjeseca pojavljuje se već poznato gukanje odnosno vokalizacije, što označava prve verbalne pokušaje djeteta da komunicira. U tom razdoblju dijete se igra zvukovima i njihovom glasnoćom.
U dobi oko 3–6 mjeseci dijete se vrlo aktivno upoznaje sa svojim glasom. Intenzivno uvježbava proizvodnju kratkih slogovnih zvukova poput „ba ba“, „ma ma“ i sl. Sredinom prve godine već sluša govor roditelja i uči razlikovati pojedine melodije glasova i intonaciju. U tim mjesecima dijete uči razumjeti obilježja materinskoga jezika.
Između 6. i 9. mjeseca javlja se ponavljanje jednostavnih zvukova i slogova koje dijete čuje. Razdoblje između 9. i 12. mjeseca donosi prve prave pokušaje izgovora riječi. Najčešće se javljaju jednostavne, jasne i djetetu dobro poznate riječi („mama“, „tata“, „baka“). Uglavnom su povezane s ljudima, predmetima ili situacijama svakodnevnog života.
Dobna varijabilnost prvih dječjih riječi vrlo je velika. Neka djeca izgovore prvu riječ već s devet mjeseci, druga tek potkraj druge godine ili kasnije. Važnije od točnog trenutka prvih riječi jest postupno usvajanje drugih vještina i aktivna komunikacija djeteta u svim oblicima – pokretima, gestama, zvukovima.
Kako potaknuti razvoj govora?
Već od prvih dana nakon rođenja dobro je redovito se obraćati bebi. Blagim tonom i sporijim govorom dajete djetetu priliku slušati tonalitet jezika. Pomaže kada komentirate uobičajene aktivnosti koje s njom radite tijekom dana, jer se tako vježba govor.
Aktivno slušanje spada među vrlo važne tehnike zahvaljujući kojima dijete doživljava komunikaciju s vama kao dvosmjernu aktivnost. Budite strpljivi, pažljivo promatrajte dijete, reagirajte na njegove zvučne izraze, oponašajte njegovo gukanje i zvukove. Djeca tako dobivaju povratnu informaciju, razvijaju interes za komunikaciju i postupno vas nastoje oponašati.
Velik poticaj razvoju govora čine interakcije i dijalozi koje vodite s djetetom. Redovito postavljajte djetetu jednostavna pitanja, primjerice „Gdje je loptica?“, a zatim mu odgovor pokažite ili ga recite sami. Uključujte geste, kontakt očima, mimiku i jednostavne rečenice koje dijete lako percipira.
Bilo da vaše dijete već govori ili još uvijek čekate na prve riječi, ne brinite. Djeca uče iz dana u dan i razvijaju se vlastitim tempom. Najvažniji su prije svega vaša podrška, strpljenje i prirodno poticajno okruženje. Nastojte stvarati dovoljno prilika za aktivan razgovor i igru. Ako ipak imate dvojbe, pedijatar ili logoped pomoći će vam otkriti moguće poteškoće.