Naučiti govoriti spada među osnovne sposobnosti djeteta. Svako dijete govor usvaja postupno, no kod nekih se susrećemo s različitim poremećajima ili razvojnim zakašnjenjima, čije ignoriranje može imati dugotrajne posljedice. Upravo zato je ključno da roditelji prate kako njihovo dijete govori, komunicira s drugima i razumije govor okoline. I da ga ispravno uče otvarati usta i artikulirati.
Danas logopedija odavno nije tabu, dapače – potražiti pomoć stručnjaka znak je odgovornog pristupa roditelja i brige za zdrav razvoj djeteta.
Što bi dijete trebalo savladati?
Jezični razvoj djeteta individualan je proces. Ipak, postoje općeprihvaćeni razvojni koraci koji vam mogu pomoći procijeniti razvija li se govor pravilno. Od rođenja do 1. godine komunikacija djeteta očituje se plačem, brbljanjem, gukanjem i proizvodnjom zvukova. Oko prve godine dijete najčešće izgovara prve riječi, primjerice „mama“, „tata“, „baba“, te jednostavne pokušaje oponašanja zvukova životinja i predmeta.
Otprilike između 1 i 3 godine dolazi do naglog razvoja govora. Dijete uči povezivati dvije i više riječi, stvarati jednostavne rečenice. Oko 2,5 do 3 godine već aktivno koristi govor za izražavanje svojih potreba. Do četvrte godine većina djece treba govoriti razumljivim rečenicama i biti sposobna komunicirati i sa širom okolinom izvan obitelji.
U dobi oko pet godina očekuje se gotovo ispravna izgovornost većine glasova i sposobnost jasno komunicirati u razgovoru. Prije polaska u školu dijete većinom sigurno izgovara sve glasove, ima dovoljno razvijen rječnik te zna verbalno izraziti svoje osjećaje, potrebe, stavove i doživljaje.
Kako prepoznati da dijete treba logopeda?
Tijekom prvih mjeseci do prve godine života trebate se zabrinuti ako dijete ne proizvodi nikakve zvukove ili ne reagira na vaš glas. Također se posavjetujte sa svojim pedijatrom ako dijete nakon prve godine ne izgovara jednostavne riječi – to mogu biti prvi znakovi problema.
Kod djece između 2 i 3 godine obratite posebnu pozornost ako gotovo ne govori, ne slaže rečenice od riječi ili nema volju komunicirati i odgovarati. Važan je znak i učestala poteškoća u razumijevanju jednostavnih uputa koje roditelj daje.
U predškolske djece obratite pozornost na izgovor – problematični mogu biti izraženo i dugotrajnije šišlanje, mucanje, vrlo siromašan rječnik ili nesposobnost sastaviti gramatički ispravne rečenice u dobi oko 5 godina.
U svakom slučaju vrijedi jednostavno pravilo – ako imate bilo kakve sumnje, potražite konzultaciju s logopedom. Razvoj govora ključan je za ukupni psihički, socijalni i emocionalni razvoj djeteta.
Najčešći poremećaji govora kod djece i kako ih prepoznati?
Postoji nekoliko osnovnih poremećaja dječjeg govora. Najčešća je dislalija, odnosno nepravilan izgovor pojedinih glasova (tipično poznato „šišlanje“). Čest je i odgođeni govor, kada dijete govori znatno manje ili kasnije od vršnjaka.
Teži poremećaj je razvojna disfazija, poremećaj jezičnih sposobnosti koji se očituje slabim razumijevanjem osnovnih uputa, teškoćama u tvorbi rečenica i općenitim zakašnjenjem svih jezičnih vještina.
Rjeđi, ali zahtjevniji su primjerice mucanje ili mutizam (potpuno odbijanje verbalne komunikacije, osobito u javnosti).
Neki su poremećaji genetski uvjetovani, a drugi proizlaze iz okoline u kojoj se dijete kreće. Dugotrajno neliječeni problemi mogu djetetu onemogućiti kvalitetno školsko obrazovanje i ugroziti njegovo samopouzdanje.
Kada prvi put odvesti dijete logopedu?
Preporučuje se preventivni posjet logopedu već u dobi od 3 godine. Potpuno je uobičajeno obaviti konzultaciju i ranije ako postoje sumnje ili preporuka pedijatra. Rano djelovanje ima ključnu ulogu u logopedskim intervencijama.
Logoped je stručnjak koji najprije detaljno procjenjuje djetetov govor, postavlja eventualnu dijagnozu te nudi konkretna rješenja i vježbe. Posjeti su obično ugodni. Uglavnom se radi o razgovoru, igrama i dijagnostici kroz razigrane aktivnosti.
Kako kod kuće podržati zdrav razvoj djetetova govora?
U svakodnevnicu uključite zajedničke razgovore, igre s brojalicama i pjesmicama. Poticanje djeteta da opisuje predmete, doživljaje i osjećaje izvanredno potiče razvoj govora.
Odlične su igre koje potiču stvaranje riječi i rečenica, primjerice slikovne kartice, memory (pexeso), slagalice ili tematske igre koje možete naći u svakoj dobroj trgovini igračkama.
Redovito čitanje bajki i listanje knjiga ili časopisa proširuje djetetov rječnik. Te aktivnosti dijete ujedno i zabavljaju.
Ne bojte se posjetiti logopeda. Rana podrška ključ je uspjeha.