Dječji mozak je kao spužva. Upija, povezuje, kombinira i raste. Da bi se doista razvio do svog punog potencijala, treba ne samo igru i kretanje, nego i izazove koji potiču na razmišljanje i koncentraciju. Upravo to nude mozgalice.
Za razliku od pasivne zabave na ekranima ili brzih igara bez dubljeg promišljanja, mozgalice pružaju tzv. mentalnu gimnastiku. Dijete uči istraživati, eksperimentirati, zaključivati, ponavljati i tražiti druga rješenja. Sve to vodi razvoju tzv. izvršnih funkcija, koje su ključne za školu i svakodnevni život.
Što sve dječji mozak vježba pri rješavanju mozgalica
Logičko mišljenje i prostornu orijentaciju. Dijete razjašnjava odnose među objektima, smjerovima, slijedovima, pravilima i njihovim iznimkama. Vježba sposobnost promatrati stvari iz različitih kutova.
Radno pamćenje i koncentraciju. Da bi dijete riješilo mozgalicu, mora istodobno zadržati više informacija u glavi, pamtiti korake i rezultate prethodnih pokušaja.
Otpornost na frustraciju. Mozgalice nisu jednostavne. Upravo zato uče djecu ostati mirnima, tražiti drugačiji put, ne odustajati i veseliti se malim pomacima.
Kognitivnu fleksibilnost. Često je potrebno promijeniti strategiju, krenuti ispočetka ili naučiti iz pogreške. Ova je vještina ključna ne samo za školu nego i za život.
U kojoj dobi početi?
Mališani (1–2 godine): Za najmlađe su idealne jednostavne mozgalice poput umetaljki, drvenih slagalica s ručkicama, jednostavnih labirinata. Uče se manipulaciji, očekivanju i posljedicama svojih radnji.
Predškolci (3–5 godina): Složenije slagalice, jednostavne mozgalice tipa „što kamo pripada” i magnetički labirinti. U ovoj je dobi važna raznolikost i mogućnost istraživanja vlastitim tempom.
Mlađi školarci (6–9 godina): Raznolike logičke igre s pravilima, šifre, skriveni tragovi, strateške mozgalice, Rubikova kocka. Idealno je kad dijete prelazi s vizualnog mišljenja na kombinatoriku.
Starija djeca: 3D mozgalice, složenije društvene logičke igre, programerske igrice, logički setovi i slično. Nude se Smart Games ili IQ Fit.
Kako djeci predstaviti mozgalice da im budu zabavne
Ne testirajte ih. Igrajte se. Pristupite mozgalicama kao zajedničkoj igri, a ne kao provjeri vještina. Djecu više motivira zajedničko iskustvo nego samostalni izazov.
Proces je važniji od rezultata. Umjesto „Točno!” bolje djeluje „Zanimljiv postupak!” ili „Toga se nisam sjetio/la”. To pomaže graditi zdravo samopouzdanje i želju za učenjem.
Ne inzistirajte na dovršavanju. Mozgalica može ostati nedovršena; vratiti joj se možete drugi put. To uči djecu nositi se s granicama i ne stvarati pritisak na izvedbu.
Ponavljajte. Čak i kad mozgalicu riješe jednom, mogu joj se vratiti i isprobati drugu strategiju, brzinu ili razinu težine.
Mozgalice u svakodnevnom životu
Mozgalica nije samo igračka iz trgovine. Mozak se trenira i u svakodnevnim situacijama.
Zapetljane slušalice? Neka ih dijete odmrsi. Traženje razlika u knjižici? Odličan trening pažnje. Djeca vole kad su uključena u „svijet odraslih”.
Možete smišljati jednostavne logičke zagonetke za put automobilom, slagati stvari prema određenom uzorku ili se igrati detektiva.
Svaki dan u kojem djeca rješavaju zagonetke, slažu, traže, kombiniraju i vježbaju pažnju pomaže im graditi snažan kognitivni temelj. Mozgalice nisu samo „igračka više”. To su alati koji pomažu rasti pametno, samostalno i s radošću otkrivati svijet.
Isprobajte s djetetom jednu mozgalicu već danas. Možda će oduševiti njega. A možda oduševi i vas. Više inspiracije pronađite na Kidero.com