Ponekad može biti pravi izazov pronaći vrijeme samo za sebe. Djeca su posebno zahtjevna kada je riječ o brizi i pažnji, i u emocionalnom i u fizičkom smislu. Ipak, briga o sebi nije luksuz, već nužnost za očuvanje zdravog tijela i uma.
1. Razumijevanje potreba djeteta
Malo dijete počinje istraživati svijet oko sebe s većom znatiželjom i samostalnošću. To znači da se često susrećete s potrebom za neprestanim nadzorom i podrškom. Ključno je razumjeti razvojne prekretnice koje dijete u ovoj dobi doživljava — od prvih pokušaja komunikacije do emocionalnih reakcija.
Prema razvojnim psiholozima djeca oko druge godine suočavaju se s tzv. „separacijom“, kada prvi put postaju svjesna svoje individualnosti. To se može očitovati potrebom za testiranjem vlastitih granica, što je često praćeno frustracijom i ispadima bijesa. Ključ je osigurati sigurno i podržavajuće okruženje u kojem dijete može izraziti te emocije i naučiti ih svladavati.
Roditelji bi trebali biti spremni na to da se dnevna rutina često može poremetiti iznenadnim ispadima djeteta, koji su za ovo razvojno razdoblje uobičajeni. Sposobnost brze i strpljive reakcije na promjene može značajno pridonijeti smanjenju stresa.
2. Postavljanje rutine koja odgovara vama i djetetu
Rutina je za dvogodišnjake ključna jer pruža osjećaj sigurnosti i predvidljivosti. Konzistentan raspored ne mora značiti i krutost, nego strukturu u kojoj se možete kretati s određenom fleksibilnošću.
Pri planiranju dnevnog programa pokušajte uzeti u obzir potrebe cijele obitelji — i vaše vlastite. Nastojte odvojiti vrijeme za aktivnosti koje su važne i djetetu i vama. Primjerice, zajedničko čitanje ili šetnje mogu biti ugodne objema stranama. Pokušajte se obiteljskim obvezama podijeliti s partnerom. Pogodno je to činiti u vrijeme kada partner ne radi, primjerice navečer ili vikendom. Po potrebi zamolite bake i djedove za čuvanje. Možete potražiti i dadilju. Toplo preporučujemo povremeno imati 2–4 sata za sebe, kada možete raditi samo ono što želite.
Ako to odgovara dobi vašeg djeteta, uključite ga u jednostavne zadatke, poput pospremanja igračaka ili pomoći pri kuhanju. Time ne samo da potičete njegove vještine i samopouzdanje, nego si i oslobađate prostor za vlastite aktivnosti.
3. Iskoristite vrijeme dok dijete spava ili je zaokupljeno
Vrijeme dok dijete spava idealna je prilika za roditelje da se regeneriraju i napune energijom. Neki roditelji te trenutke koriste za kućanske poslove, no važno je dio tog perioda rezervirati i za odmor. Kreativne aktivnosti, čitanje ili kratka meditacija mogu biti odličan način da se opustite i prikupite novu snagu. Ponekad možete uhvatiti i trenutak za sebe dok je dijete zaokupljeno igrom ili gleda crtiće.
Priprema za moguće nalete djetetove dosade je ključna. Pobrinite se da pri ruci imate različite igračke ili aktivnosti koje će dijete zaokupiti. Interaktivne igračke, slagalice ili građevne kocke mogu dijete dovoljno dugo zabaviti da vam osiguraju potreban prostor. Ravnoteža između odmora i produktivnosti je presudna. Ne morate osjećati krivnju ako umjesto pospremanja radije provedete trenutak sa sobom i u miru popijete čaj ili kavu.
4. Uključivanje obitelji i prijatelja – podrška i dijeljenje
Kao što smo već spomenuli, odgoj djeteta može biti mnogo jednostavniji uz podršku bližnjih. Ne bojte se zamoliti obitelj i prijatelje za pomoć. Često su spremni pomoći više nego što mislite. Organiziranje zajedničkog čuvanja djece može biti sljedeći korak. S prijateljima ili susjedima možete se dogovoriti da si međusobno čuvate djecu. Na taj način svi dobivaju vrijeme koje mogu posvetiti sebi.
Podrška bližnjih nije samo praktična, već i emocionalna. Mogućnost podijeliti svoja iskustva i brige s nekim tko prolazi kroz sličnu životnu fazu može imati terapeutski učinak.
5. Stvaranje vremena za sebe: strategije i savjeti
Stvaranje vremena za sebe može početi malim koracima. Počnite tako da si postavite jasne i realne ciljeve kada želite imati trenutak za sebe. I pet minuta dnevno provedenih u tišini može pozitivno utjecati na vaše mentalno stanje. Otpuštanje emocija šetnjom na svježem zraku ili laganom tjelovježbom, poput joge, također može donijeti olakšanje od stresa i napetosti. Svakodnevna tjelovježba ne mora biti intenzivna, ali važna je njezina redovitost. Ako ste u mogućnosti biti neko vrijeme sami, pokušajte unaprijed odrediti kako ga želite provesti. Želite li u miru pospremiti dom, čitati ili si priuštiti njegu? U idealnom slučaju odaberite aktivnost koja vam donosi radost, a ne nešto što vam je upravo na popisu zadataka.
6. Smanjenje stresa i podrška mentalnom zdravlju
Mentalno zdravlje ne bi smjelo biti zanemareno, osobito u razdoblju intenzivne brige o djetetu. Upravljanje stresom može uključivati različite metode, od tehnika opuštanja do konzultacija sa stručnjakom. Briga o mentalnoj dobrobiti znači i posvećivanje pažnje vlastitom tijelu. Pazite na pravilnu prehranu, koliko je moguće na dovoljno sna i, idealno, na redovitu tjelesnu aktivnost.
Ako osjećate da vam je potrebna podrška, pokušajte je zatražiti. Postoji niz usluga i resursa koji roditeljima mogu pomoći lakše prebroditi zahtjevna razdoblja. Ne zaboravite da se svaki roditelj uči u hodu, a podijeljene priče mogu ponuditi korisne savjete i ohrabrenje.
Pronaći vrijeme za sebe u zahtjevnom razdoblju brige o malom djetetu može zvučati kao nedostižan cilj. Ipak, uz malo planiranja, podršku okoline i spremnost na prilagodbu promjenjivim potrebama moguće je postići zadovoljavajuću ravnotežu. Zapamtite, briga o sebi nije znak sebičnosti, nego je nužna za učinkovitu i punu ljubavi brigu o vašem djetetu.