Socijalne vještine spadaju među najvažnije sposobnosti koje dijete razvija tijekom svog djetinjstva. Upravo način na koji dijete komunicira, stupa u interakciju i dijeli prostor s drugom djecom izravno utječe na njegove buduće sposobnosti funkcionirati u kolektivu, pronaći prijatelje i uspostaviti punovrijedne odnose.
Potpuno je razumljivo ako se pitate započinjete li s interakcijama prerano ili prekasno.
Važnost socijalnih interakcija u ranoj dobi djece
Koje su zapravo prve socijalne interakcije djece i zašto im posvetiti pažnju? Riječ je o prvim pokušajima djeteta stupiti u kontakt, komunikaciju ili igru s drugom djecom. Socijalne interakcije važne su ponajprije zato što djetetu omogućuju razvoj zdrave komunikacije, uče ga empatiji, dijeljenju, strpljenju i rješavanju sukoba.
Psiholozi ističu da su djetetu za zdrav psihički i emocionalni razvoj potrebni poticaji od drugih vršnjaka. Iako to mogu biti jednostavne interakcije tipa "posudiš mi tu kocku?" ili međusobno promatranje, upravo ti mali trenuci čine temelj djetetove socijalne pismenosti.
Dijete u kontaktu s vršnjacima upoznaje različite pristupe, navike, temperamente i uči se s njima nositi. Uči razumjeti druge, poštovati različitosti i nositi se s različitim osjećajima.
Kada je pravo vrijeme započeti prve kontakte djeteta s vršnjacima?
Pitanjem pravilnog tempiranja prvih socijalnih kontakata bave se mnogi stručnjaci. Općenito se slažu da dijete počinje biti svjesno spremno komunicirati s drugom djecom otprilike između 6. i 12. mjeseca. U tom razdoblju djeca počinju pokazivati znatno veći interes za okolinu i za drugu djecu, koja su im slična.
To ne znači nužno da se u tom razdoblju dijete mora redovito susretati s vršnjacima, ali riječ je o osjetljivom razdoblju kada njegov interes za drugu djecu počinje rasti i dobro je prepoznati taj prirodni poriv. Otprilike između prve i druge godine života dolazi do intenzivnijih pokušaja uključivanja u zajedničku igru i komunikaciju.
Ima djece koja su na interakcije spremna ranije, nekima za to treba više vremena. Uvijek promatrajte svoje dijete, njegove reakcije, ponašanje i interes. Djeca nam najčešće sama šalju jasne signale jesu li zrela za susrete s vršnjacima.
Nemojte previše pritiskati, već pronađite prirodne prilike – šetnje s kolicima, grupe za igru, prijateljice s djecom, posjete dječjim kutićima i sl.
Rizici prerane i odgođene socijalne interakcije
Krenimo od rizika koje nose prerane interakcije. Neka djeca koja nisu emocionalno spremna mogu doživljavati stres, strah ili nemir. Pretjerana stimulacija u socijalnom okruženju može negativno utjecati na njihovo ponašanje i uzrokovati probleme sa spavanjem te tjeskobu.
S druge strane, predugo odgađanje socijalnih kontakata također može uzrokovati poteškoće. Dijete se može osjećati nesigurno u kolektivu i biti bojažljivo. Također, prilagodba na skupinu poput vrtića ili centara za djecu i roditelje često je mnogo teža.
Zato pronađite ravnotežu, promislite o njegovu temperamentu. A zatim počnite postupno i obazrivo.
Pravilno tempiranje prvih socijalnih kontakata je zahtjevno, ali uvijek možete pokušati i, ako ne ide, dijete ni u što ne silite. Idealna su okruženja ona u kojima djeca jesu, ali interakcija s njima nije nužna, primjerice dječja igrališta. Tada ćete sami vidjeti ide li dijete i prema drugoj djeci ili se drži vaše blizine i komunicira samo s vama.