Sposobnost jasno i ispravno komunicirati jedna je od temeljnih vještina koje su djetetu potrebne za zdrav razvoj i kvalitetan život. Djeca se u prvim godinama života uče komunicirati postupno i svako svojim tempom. Roditelji se često pitaju kako pravilno poticati razvoj govora i kada treba obratiti pozornost.
Razvoj dječjeg govora – faze i kada treba obratiti pozornost?
Dječji govor razvija se postupno od rođenja do prvih školskih godina. Neposredno nakon rođenja oblici komunikacije ograničeni su ponajprije na plač i vrisak. Oko 3. mjeseca dijete počinje gugutati, prepoznaje glas roditelja i reagira osmijehom.
Otprilike od 6. mjeseca dijete pokušava oponašati zvukove i tvori jednostavne slogove („ba-ba“, „ma-ma“). Prve jednostavne riječi pojavljuju se između 12. i 18. mjeseca. Oko 2. godine dijete uobičajeno koristi jednostavne rečenice tipa „mama ham“.
U dobi od 3 do 4 godine dijete već komunicira kratkim rečenicama, postavlja pitanja i primjereno reagira na jednostavne upute. Između 5. i 6. godine govor je gotovo u potpunosti razvijen – dijete govori gramatički ispravno, iako još ne mora znati složenije riječi.
Dobro je da roditelji obrate pozornost ako dijete s dvije godine ne koristi nikakve riječi ili ima vrlo ograničen rječnik, s tri godine ne razumije jednostavne upute ili je njegov izgovor još uvijek teško razumljiv oko četvrte godine. U takvim je slučajevima prikladno savjetovati se s pedijatrom ili logopedom.
Najčešći problemi u razvoju govora i njihovi uzroci
Najčešće se javljaju kašnjenje u razvoju govora, poremećaji izgovora (šišlanje, rotacizam, nepravilan izgovor sibilanata) te poremećaji tečnosti govora (mucanje).
Najčešći uzrok je nedovoljna jezična stimulacija od strane odraslih – ako dijete odrasta u okruženju s ograničenom komunikacijom ili se previše oslanja na televiziju ili tablet, može doći do zastoja u jezičnom razvoju. Važni su i genetski čimbenici te zdravstvene teškoće, npr. oštećenja sluha, respiratorne tegobe, dugotrajno uvećani adenoidi itd.
Određena nespretnost u govoru čest je problem rane dobi. Važno je pratiti cjelokupnu sliku – dijete koje želi komunicirati, ali zasad ima ograničene sposobnosti, brzo napreduje. Ako poteškoće potraju, mogu trpjeti njegovo samopouzdanje i socijalne vještine; zato situaciju ne valja podcijeniti.
Ako dijete ima poteškoće s materinskim jezikom, pričekajte s učenjem stranih jezika.
Uloga roditelja u razvoju govora djeteta: kako pravilno komunicirati?
Roditelj je glavni i najvažniji komunikacijski partner djeteta – kroz svakodnevnu komunikaciju dijete upoznaje jezik i uči ga aktivno koristiti. U komunikaciji s djecom koristite jasan, izražajan i sporiji govor. Riječi izgovarajte pravilno kako bi dijete imalo ispravan uzor.
Najviše ćete djetetu pomoći tako što ćete postavljati otvorena pitanja („Što ćemo sada raditi?“) i davati mu dovoljno prostora da odgovori. Aktivno slušajte i pokažite da vam je iskreno stalo do komunikacije s djetetom.
Izbjegavajte česte pogreške, poput „šišlanja“ ili oponašanja nepravilnog dječjeg izgovora. Ne prekidajte dijete dok govori i ne kažnjavajte ga ako se izražava netočno. Umjesto toga strpljivo ponavljajte ispravan izgovor i pohvalite svaki pokušaj.
Praktične igre i aktivnosti koje razvijaju dječji govor
Za malu djecu idealne su jednostavne brojalice, stihovi i pjesmice s ritmom i rimom – pomažu razvoju rječnika, pamćenja i artikulacije. Stariju djecu uključujte u prepričavanje bajki i priča, razgovarajte o slikama u knjigama.
Tijekom svakodnevnih aktivnosti poput odijevanja, kupanja ili kupovine komentirajte svoje korake i situaciju („sada stavljamo zelenu kapu“, „uzet ćemo mlijeko u košaricu“). Time dijete uči jednostavne praktične riječi i razumijevanje povezanosti.
Redovito čitajte naglas svom djetetu i dopustite mu da opisuje slike koje vidi u knjigama. Postavljajte pitanja o slikama i potičite dijete da opisuje detalje.
Jezične igre poput „Pogodi što je u kutiji?“, slaganje jednostavnih puzzli sa zvučnim efektima ili oponašanje životinjskih zvukova su provjerene igre koje potiču razvoj govora već kod male djece.
Koje su vrste igračaka prikladne za razvoj govora?
Pažljivo odabrane igračke izravno utječu na razvoj govora djeteta. Birajte prije svega interaktivne i edukativne igračke koje potiču kreativnost i komunikaciju (umetaljke, puzzle sa zvukom, knjige s jednostavnim pričama, plišane životinje).
Vrlo su učinkovite slikovne kartice, rad s jednostavnim kockama ili konstruktorskim setovima. Korisna je i dječja ploča za crtanje – dijete nastoji imenovati ono što crta.
S druge strane, neprimjeren izbor su osobito igračke koje komuniciraju pasivno umjesto djeteta (tableti, telefoni, igračke koje samo reproduciraju zvuk bez interakcije).
Najčešći mitovi o razvoju govora
Među roditeljima kruže razni mitovi, primjerice da „dječaci progovaraju kasnije” ili da će se „djetetov govor sam od sebe posložiti”. Zanemarivanje poteškoća rijetko dovodi do njihova rješenja; naprotiv, one se mogu dodatno produbljivati. Ne vjerujte mitovima i uvijek svoj problem konzultirajte sa stručnjakom.
Ispravan razvoj govora kod djece utječe na cijeli njihov daljnji život, uključujući izgradnju odnosa, obrazovanje i samopouzdanje. Kako bi dijete moglo u potpunosti iskoristiti svoj potencijal, treba mu posvetiti pažnju i pružiti stimulaciju upravo u razdoblju kada se govorne vještine stvaraju i učvršćuju. Ne bojte se stoga voditi s djetetom otvorenu i strpljivu komunikaciju te stvarajte okruženje u kojem može aktivno upoznavati riječi, zvukove i njihova značenja.