Djeca koja odrastaju u 21. stoljeću trebaju mnogo više od pukog poznavanja činjenica; moraju kritički razmišljati. Potrebna im je sposobnost analizirati, procjenjivati situacije i učiti samostalno pronalaziti najbolja rješenja ili provjeravati informacije. Kao roditelj možda se pitate kako upravo te vještine poticati kod djeteta i kako mu osigurati idealno obrazovno okruženje u vašem domu.
Što točno znači kritičko razmišljanje kod djece i zašto je važno?
Kritičko razmišljanje označava sposobnost analiziranja informacija, procjenjivanja njihove istinitosti, postavljanja bitnih pitanja i formuliranja vlastitih zaključaka na temelju racionalnih argumenata. To je jedna od najvažnijih kompetencija u životu, jer djeci omogućuje snalaženje u bujici informacija u svijetu interneta i medija. Dijete s razvijenim kritičkim razmišljanjem ne zadovoljava se površnim odgovorima, nego zna sumnjati, argumentirati i stvarati vlastita mišljenja.
Za razliku od pukog memoriranja činjenica, kritičko razmišljanje uči djecu sumnjati, postavljati pitanja i otkrivati kako stvari funkcioniraju u kontekstu. To djeci omogućuje ne samo da informacije dugoročno zapamte, nego i da ih razumiju u njihovu širem kontekstu.
Osobe s dobrom sposobnošću kritičkog razmišljanja obično postižu veći profesionalni uspjeh, imaju zadovoljnije odnose i bolju sposobnost rješavanja životnih problema.
Kada je idealno započeti razvijati kritičko razmišljanje?
Kada, dakle, početi? Već u dobi od dvije do tri godine možete predškolcima postavljati jednostavna, jasna pitanja tipa „Zašto?” i „Kako?”, čime im pokazujete da stvari imaju uzroke i povezanosti. Time potičete prirodnu znatiželju, koja je temelj kritičkog pristupa svijetu.
Dijete će samo početi uočavati stvari oko sebe i postavljati pitanja. Djeca od otprilike tri do pet godina prolaze tzv. fazu „zašto” – iskoristite to maksimalno. Ne ostavljajte pitanja bez odgovora; naprotiv, potičite dijete da ih postavlja, odgovarajte detaljno, ali ga i pustite da se pokuša samo dosjetiti odgovora.
Primjerice, s mlađom djecom izvrsno je analizirati situacije iz radnje bajki. Školarci pak mogu razrađivati stvarna društvena pitanja i svijet oko sebe.
Praktični savjeti i aktivnosti za razvoj kritičkog razmišljanja u kućnom okruženju
Postavljajte djeci otvorena pitanja poput „Što misliš, što bi se dogodilo kad bi…“. Izbjegavajte jednorječne odgovore. Potičite dijete da svoj stav obrazloži i pažljivo ga slušajte. Rasprava potiče sposobnost izlaganja vlastitih misli.
Odlični su, primjerice, obiteljske debate na razne teme, igra uloga, igre rješavanja problema, zagonetke, logičke društvene igre i kreativno stvaranje.
Primjeri aktivnosti kod kuće:
- Logičke zagonetke i priče za rješavanje
- Planiranje zajedničkih obiteljskih aktivnosti
- Zajedničko kuhanje s djetetom i razgovor o postupcima
- Analiziranje situacija iz filmova i knjiga
Ne silite dijete na ispravno rješenje, nego mu dopustite da ga samo otkrije. Možete ga najviše nježno usmjeriti pomoćnim pitanjima, ali konačnu odluku prepustite njemu.
Razvoj kritičkog razmišljanja ne mora biti složen ako postane prirodni dio svakodnevnih aktivnosti. U tome vam mogu odlično pomoći i igre.