Za današnju generaciju djece engleski više neće biti prednost, nego nužnost. Poznavanje stranih jezika otvara vrata ne samo poslovnim prilikama, nego pomaže i u razvoju socijalnih vještina, poboljšava kognitivne sposobnosti i potiče kulturno razumijevanje. Roditelji se često pitaju: Kada je pravo vrijeme početi dijete upoznavati sa stranim jezikom?
Kako funkcionira usvajanje jezika kod djece?
Od samog rođenja djeca su sposobna usvajati jezike. Dječji mozak je u prvim godinama života iznimno fleksibilan i sposoban upijati nove informacije poput spužve. To je tzv. osjetljivo razdoblje koje traje otprilike od rođenja do šeste godine. Ovo razdoblje idealno je za prirodno usvajanje različitih jezičnih struktura bez velikog napora.
U ovoj ranoj dobi djeca jezik usvajaju spontano i intuitivno. Proces usvajanja jezika kod male djece razlikuje se od onoga kod starije djece ili odraslih. Dijete ne traži pravila i ne morate mu složeno objašnjavati gramatiku ili rječnik – jezik dijete jednostavno upije iz okoline i svakodnevnih situacija.
Kod starije djece spontano usvajanje uglavnom više ne dolazi samo od sebe. Od školske dobi proces učenja stranog jezika je svjesniji i zahtijeva metodičniji pristup. Ipak, starija djeca mogu relativno brzo usvojiti jezik, no potrebna im je sustavnija podrška i jasno usmjeravanje.
U kojoj je dobi idealno početi s učenjem stranih jezika?
S biološkog gledišta rana je dob idealno vrijeme za započinjanje stranojezičnog odgoja. U prvim godinama dijete jezik uči posve bez napora i prirodno.
U dobi ranog djetinjstva (0–3 godine) učenje je vrlo jednostavno, učinkovito i dijete jezik automatski usvaja. Ipak, u tom razdoblju nije prikladno uvoditi formalnu nastavu. Riječ je ponajprije o upoznavanju djeteta s jezikom putem igre, pjesme i slušanja. Predškolska dob (3–6 godina) razdoblje je u kojem dijete počinje svjesnije obrađivati jezik i već ima razvijenu sposobnost učenja kroz igru ili interakciju s vršnjacima. Također je prikladno vrijeme za jezične radionice, vrtiće s dvojezičnim programom i kućne igre na jezičnoj osnovi. I školska djeca i mladi jezik uče lakše nego odrasli, samo je metoda drugačija, sustavnija i ciljanija.
Prednosti ranog usvajanja stranog jezika
Djeca koja vrlo rano usvoje dodatni jezik imaju znatno veću sposobnost jezične fleksibilnosti, što im olakšava usvajanje drugih jezika u budućnosti. Osim toga, djeca prirodno usvajaju ispravan izgovor i intonaciju govora s lakoćom.
Na što treba paziti?
Premda se usvajanje drugog jezika u ranoj dobi uglavnom doživljava pozitivno i stručnjaci općenito preporučuju s jezičnom pripremom započeti rano, potrebno je spomenuti određene rizike povezane s tim procesom.
Jedna od najčešće spominjanih negativnih strana jest rizik preopterećenja djeteta. Dječji je mozak doduše izvanredno fleksibilan, istodobno je i osjetljiv na prekomjerne podražaje. Ako svoje dijete ciljano izlažete previše intenzivnom režimu učenja, može doći do zasićenja, frustracije ili preopterećenja. To često vodi gubitku motivacije i otporu prema učenju ne samo jezika, nego i drugih novih vještina. Dijete u ranoj dobi ne bi smjelo doživljavati učenje kao obvezu, nego kao igru i zabavu.
Dodatni rizik je jezična zbrka i miješanje jezika. Djeca koja od rođenja odrastaju u dvojezičnom okruženju u početku mogu češće brkati riječi oba jezika.
Ako procesu usvajanja jezika pristupimo osjetljivo i bez pretjeranog pritiska, pomoći ćemo djetetu lako naučiti strani jezik. Istodobno možemo u svom djetetu probuditi radost i ljubav prema jezicima za cijeli život. Odaberite djeci prikladno jezično okruženje, kvalitetne stranojezične igračke, knjige, audio i video sadržaje, ali ponajprije stvorite atmosferu razigranosti, radosti i spontanosti.